Zagreb, 10. 10. 2022. – Tvrtka VELUX u suradnji s ovlaštenim istraživačkim partnerima provodi studiju „Barometar zdravih domova“ na razini cijele Europe u sklopu koje svake godine ispituje uvjete u kojima Europljani žive. Ove godine publikacija skreće pozornost na zgrade u kojima živimo i radimo te sugerira hitnu obnovu u smjeru energetske učinkovitosti. Prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi kao što su vlaga i plijesan, prekomjerna buka, hladnoća ili nedostatak dnevne svjetlosti, sve su učestaliji problemi za ljude u Hrvatskoj. Nažalost, gotovo 23 posto Hrvata živi i/ili radi u stambenom objektu kojem prijeti barem jedan od četiri navedena negativna čimbenika za nezdravu unutarnju klimu. 

Najnovije brojke koje donosi studija „Barometar zdravih domova“ za Hrvatsku nažalost govore i o nepovoljnim uvjetima u kojima žive Hrvati, a koji dugoročno mogu biti negativni po njihovo opće zdravlje. Naime, 10 posto Hrvata živi u stambenim objektima gdje krovovi prokišnjavaju. Zidovi, podovi i temelji su vlažni zbog toga što se nakuplja vlaga i plijesan u okviru prozora ili na podu. Čak 19 posto Hrvata s niskim primanjima ne može svoje domove održati dovoljno toplima, što može uzrokovati kardiovaskularne i respiratorne bolesti. 8 posto Hrvata je izloženo buci koja dolazi od susjeda ili s prometnica, a znamo da buka može dovesti do zdravstvenih problema poput poremećaje želučano-crijevnog sustava te problema sa spavanjem. Činjenica da nedostatak danjeg svijetla u tamnom domu može dugoročno dovesti do depresije i lošeg raspoloženja zna 4 posto Hrvata. Za sve one koji žive ili rade u zgradama u kojima su prisutne sve četiri prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi, postoji četiri puta veća vjerojatnost da će se požaliti na lošije zdravstveno stanje.

Čak i prije pandemije COVID-19, stopa preopterećenosti troškovima stanovanja (postotak stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka) iznosila je šokantnih 9,4 posto za cjelokupno stanovništvo EU-a. Trenutno 15 posto Europljana živi u oskudnim stambenim uvjetima, a 50 milijuna kućanstava živi u energetskom siromaštvu i ne može ugrijati svoje domove zimi. Uz nagli porast cijena energenata koja će se vjerojatno povećavati u budućnosti, posljedice su vrlo ozbiljne: dvostruko više ljudi ima narušeno zdravlje uzrokovano životom u energetskom siromaštvu.

Uslijed pandemije COVID-19 svi smo se naučili znatno više vremena provoditi u zatvorenom prostoru pa je neizmjerno važno da taj isti prostor održavamo svježim i zdravim. Dokazano je da vrlo jednostavna radnja provjetravanja ili prirodne ventilacije prostora sprječava  širenje zaraze, ali istovremeno unosi u dom ili radni prostor svježi zrak koji je nužan za normalno funkcioniranje organizam.  

Uz svježi zrak koji je jedan od glavnih saveznika u borbi protiv vlage i pljesni u zatvorenim prostorima, uz naravno kvalitetnu gradnju i energetski efikasne materijale i opremu, ne smijemo zaboraviti važnost dnevne svjetlosti u radnom i kućnom prostoru. Dovoljna količina dnevna svjetlost osim što može prostor učiniti toplijim i ugodnijim tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, utječe na naše raspoloženje i radnu efikasnost.  

Prednosti energetski efikasne obnove zgrada u kojima ljudi žive i rade su dalekosežne. Kako provođenje odgovarajućih mjera za sprječavanje klimatskih promjena postaje sve nužnije, obnova zgrada sada je uvrštena u politički dnevni red uz inicijative kao što su Renovation Wave (Val obnove), zakonodavni paket Fit for 55 (Spremni za 55 %) i uvođenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Spomenutim se sredstvima stvara prilika za ulaganje u obnovu zgrada i iskorištavanje mnogih pogodnosti za zdraviji i energetski efikasniji život.